PREPOZNAVANJE FACIJALNIH EKSPRESIJA NA FOTOGRAFIJAMA, CRTEŽIMA I EMOTIKONIMA
DOI:
https://doi.org/10.19090/pp.2020.3.293-309Ključne reči:
crtež ljudskog lica, emotikon, facijalna ekspresija emocija, fotografija ljudskog licaApstrakt
Istraživanja ukazuju na različitu važnost delova lica u prepoznavanju različitih emocija. Pored toga, pokazano je da se neke emocije bolje prepoznaju na fotografijama nego na karikaturama lica, odnosno da se tačnost prepoznavanja smanjuje sa opadanjem broja dostupnih informacija. Polazeći od toga, postavili smo pitanje da li postoje razlike u tačnosti prepoznavanja facijalnih ekspresija emocija u slučaju da se one procenjuju preko fotografija ljudskog lica (ekološki validan stimulus), crteža tih lica (stimulus sa nekim naglašenim delovima) ili emotikona (podsticaj sa manje naglašenim delovima od crteža). Cilj istraživanja je bio da se ispita tačnost prepoznavanja emocija na licu u odnosu na vrstu emocije i tip vizuelne prezentacije. Uzorak u istraživanju su činili studenti prve i druge godine psihologije na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, ukupno njih 30 (ujednačenih po polu), starosti od 19 do 25 godina. Stimulusni materijal su činili izrazi emocija koji su bili prikazani na fotografijama, crtežima lica i emotikonima. Zadatak ispitanika je bio da osmotre stimulus i pošto se na ekranu pojave ponuđeni odgovori (popis 6 bazičnih emocija) klikom na taster odaberu emociju za koju misle da je prikazana na stimulusu. Kao faktore smo varirali vrstu prikazane emocije (sreća, tuga, iznenađenje, bes, gađenje, strah) i tip vizuelne prezentacije (fotografija ljudskog lica, crtež ljudskog lica i emotikon). Kao zavisnu varijablu koristili smo broj tačno prepoznatih izraza lica u svih 18 situacija. Rezultati su pokazali da postoji interakcija vrste osećanja koja se procenjuje i tipa vizuelne prezentacije, F(10; 290) = 10,55, p <.01, ŋ2 = .27. Naknadne analize ukazuju da nema razlika u prepoznavanju emocija sreće, ljutnje i iznenađenja u zavisnosti od složenosti prikaza, dok razlike postoje kod emocija tuge, straha i gađenja. Međutim, razlike nisu uvek u istom smeru, pošto kod tuge složenost prikaza ometa tačnost prepoznavanja i ona se najtačnije prepoznaje na emotikonu. Emocija straha se najtačnije prepoznaje na nešto složenijem prikazu (crtežu lica), a najlošije na ekološki najvalidnijem prikazu (fotografija). Najveća tačnost u prepoznavanju gađenja je na fotografiji lica kao najsloženijem prikazu. Možemo da zaključimo da količina prikazanih informacija na licu nije bitna za prepoznavanje nekih emocija (sreća, ljutnja i iznenađenje), bilo da se podjednako dobro ili loše prepoznaju na sva tri tipa prezentacije. Kod ostalih bazičnih emocija povećanje količine informacija na licu može da ometa prepoznavanje (tuga), da ga poboljša do nekog nivoa a da ga daljim povećanjem ometa (strah), ili da poboljšava prepoznavanje (gađenje).
Metrics
Reference
Adolphs, R., Gosselin, F., Buchanan, T. W., & Tranel, D. (2005). A mechanism for impaired fear recognition after amygdala damage. Nature, 433(7021), 68–72. https://doi.org/10.1038/nature03086
Biehl, M., Matsumoto, D., Ekman, P., Hearn, V., Heider, K., Kudoh, T., & Ton, V. (1997). Matsumoto and Ekman's Japanese and Caucasian Facial Expressions of Emotion (JACFEE): Reliability data and cross-national differences. Journal of Nonverbal Behavior, 21(1), 3–21. https://doi.org/10.1023/a:1024902500935
Ekman, P. (1992). An argument for basic emotions. Cognition & Emotion, 6(3–4), 169–200. https://doi.org/10.1080/02699939208411068
Ekman, P., & Friesen, W. V. (1975). Unmasking the face Englewood Cliffs. Spectrum-Prentice Hall.
Fox, E., Lester, V., Russo, R., Bowles, R. J., Pichler, A., & Dutton, K. (2000). Facial expressions of emotion: Are angry faces detected more efficiently? Cognition & Emotion, 14(1), 61–92. https://doi.org/10.1080/026999300378996
Groh, B. N. (2017). Impact of Expressive Intensity and Stimulus Location on Emotion Detection (Unpublished master Thesis). The Faculty of the Department of Psychological Sciences Western Kentucky University Bowling Green, KY.
Kostić, A. (2014). Govor lica – značenje facijalnog ponašanja [Facial expression - the meaning of facial behavior]. Faculty of Philosophy in Niš.
Lewkowicz, D. J., & Hansen-Tift A. M. (2012). Infants deploy selective attention to the mouth of a talking face when learning speech. Proceedings of the National Academy of Sciences, 109(5), 1431–1436. https://doi.org/10.1073/pnas.1114783109
Matsumoto, D., & Ekman, P. (1988). Japanese and Caucasian Facial Expressions of Emotion (JACFEE) and Neutral Faces (JACNeuF). Department of Psychiatry, University of California.
Matsumoto, D., LeRoux, J., Wilson-Cohn, C., Raroque, J., Kooken, K., Ekman, P., & Amo, L. (2000). A new test to measure emotion recognition ability: Matsumoto and Ekman's Japanese and Caucasian Brief Affect Recognition Test (JACBART). Journal of Nonverbal Behavior, 24(3), 179–209. https://doi.org/10.1023/A:1006668120583
Mermillod, M., Vuilleumier, P., Peyrin, C., Alleysson, D., & Marendaz, C. (2009). The importance of low spatial frequency information for recognising fearful facial expressions. Connection Science, 21(1), 75–83. https://doi.org/10.1080/09540090802213974
Palermo, R., & Coltheart, M. (2004). Photographs of facial expression: Accuracy, response times, and ratings of intensity. Behavior Research Methods, Instruments, and Computers, 36(4), 634–638. https://doi.org/10.3758/bf03206544
Passarell, M., Masini, M., Bracco, F., Petrosino, M., & Chiorri, C. (2018). Development and validation of the Facial Expression Recognition Test (FERT). Psychological Assessment, 30(11), 1479–1490. https://doi.org/10.1037/pas0000595
Pochedly, J.T., Widen, S.C., & Russell, J.A. (2012). What emotion does the “facial expression of disgust” express? Emotion, 12(6), 1315–1319. https://doi.org/10.1037/a0027998
Todić, T. (2013). Pojedinac u savremenom društvu i prepoznavanje facijalne ekspresije emocija [An individual in modern society and recognition of emotional facial expressions]. In M. Krstić & B. Jovanović (Ur.) Međunarodni tematski zbornik: Pojedinac, porodica, društvo u tranziciju (pp. 117–130). Faculty of Philosophy in Kosovska Mitrovica, University of Priština.
Wegrzyn, M., Vogt, M., Kireclioglu, B., Schneider, J., & Kissler, J. (2017). Mapping the emotional face. How individual face parts contribute to successful emotion recognition. PLoS ONE, 12(5), 1–15. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0177239
Yang, Y. H., & Yeh, S.L. (2018). Unconscious processing of facial expression as revealed by affective priming under continuous flash suppression. Psychonomic Bulletin & Review, 25(6), 2215–2223. https://doi.org/10.3758/s13423-018-1437-6
Zhao, J., Meng, Q., An, L., & Wang, Y. (2019). An event-related potential comparison of facial expression processing between cartoon and real faces. PLoS ONE, 14(1), 1–13. https://doi.org/10.1371/journal.pone.0198868
