PERCIPIRANI VASPITNI STAVOVI RODITELJA KAO PREDIKTORI INTERPERSONALNE ORIJENTACIJE STUDENATA

Autori

  • Miljana Pavićević Katedra za psihologiju, Filozofski fakultet Kosovska Mitrovica, Univerzitet u Prištini
  • Snežana Stojijković Departman za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Nišu

DOI:

https://doi.org/10.19090/pp.2016.3.293-311

Ključne reči:

vaspitni stavovi roditelja, interpersonalna orijentacija, filantropska orijentacija, mizantropska orijentacija, studenti

Apstrakt

Istraživanja pokazuju da vaspitni postupci roditelja doprinose formiranju različitih osobina ličnosti i interpersonalnih relacija koje deca uspostavljaju tokom razvoja. Cilj rada je bio da se ispita kakva je prediktivna moć vaspitnih stavova roditelja u predviđanju interpersonalne orijentacije studenata, tačnije, pojedinih aspekata filantropske i mizantropske orijentacije. Istraživanjem je obuhvaćeno 238 studenata oba pola različitih fakulteta Univerziteta u Prištini, prosečne starosti 21.61. Za prikupljanje podataka korišćeni su Skala za procenu vaspitnih stavova roditelja VS i Skala interpersonalne orijentacije IO. VS skala meri dve dimenzije vaspitanja, afektivnu (polovi toplo−hladno vaspitanje) i dimenziju kontrole (polovi popustljivo−ograničavajuće vaspitanje). Rezultati multiple regresione analize pokazuju da je percipirano toplo vaspitanje majke značajan prediktor prijateljstva, aspekta filantropske orijentacije, i socijalne izolacije (sa negativnim predznakom), aspekta mizantropske orijentacije. Hladno vaspitanje majke je značajan prediktor nepoverenja, aspekta mizantropske orijentacije, dok je ograničavajuće vaspitanje majke značajan prediktor potrebe za ljudima i prijateljstva, aspekata filantropske orijentacije. Vaspitni stavovi oca se nisu pokazali značajnim u predviđanju interpersonalne orijentacije studenata. Generalno gledano, percipirani vaspitni stil majke važniji je nego vaspitni stil oca za objašnjenje interpersonalne orijentacije osobe, a pritom je veći doprinos afektivne dimenzije vaspitanja nego dimenzije kontrole. Nalazi se diskutuju iz ugla raspoložive empirijske evidencije u ovoj oblasti psihologije i ukazuje na pravac budućih istraživanja.

Metrics

Metrics Loading ...

Reference

Aluja, A., del Barrio, V., & Garcia, L.F. (2005). Relationships between adolescents' memory of parental rearing styles, social values, and socialization behavior traits. Personality and Individual Differences, 39, 903−912. doi:10.1016/j.paid.2005.02.028

Belsky, J., Steinberg, L., & Draper, P. (1991). Childhood experience, interpersonal development, and reproductive strategy: An evolutionary theory of socialization. Child Development, 62, 647−670. doi:10.2307/1131166

Bezinović, P. (2002). Skala interpersonalne orijentacije − IO. U K. Lacković-Grgin, A. Proroković, V. Ćubela i Z. Penezić (Ur.), Zbirka psihologijskih skala i upitnika. Svezak 1 (str. 69−72). Zadar: Filozofski fakultet.

Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing − Tehnička knjiga.

Egberts, M. R., Prinzie, P., Dekovic, M., de Haan, M. D., & van den Akker, A. L. (2015). The prospective relationship between child personality and perceived parenting: Mediation by parental sense of competence. Personality and Individual Differences, 77, 193−198. doi:10.1016/j.paid.2014.12.046

Genc, L. (1988). Dimenzije vaspitanja i razvoj ličnosti: teorija i istraživanja. Psihologija, 21, 121−132.

Genc, L. (1994). Percepcija zastupljenosti vaspitnih postupaka roditelja u zavisnosti od pola, uzrasta, socioekonomskog statusa i školskog uspeha adolescenata. U Đ. Đurić (Ur.), Ličnost u višekulturnoj sredini (str. 15−24). Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za psihologiju.

Grubor, S., Mihić, I., Zotović, M. i Petrović, J. (2009). Relacije self koncepta adolescenata i procenjenih vaspitnih stilova njihovih roditelja. Pedagoška stvarnost LV, 5−6, 622–635.

Horney, K. (1964). Neurotična ličnost našeg doba. Titograd: Grafički zavod.

Horney, K. (1966). Naši unutrašnji konflikti. Titograd: Grafički zavod.

Horney, K. (1991). Neurotična ličnost našeg doba. Beograd: Vojislav Milić MOND.

Kodžopeljić, J. (2009). Procena vaspitnih stavova (VS-skala). U M. Biro, S. Smederevac i Z. Novović (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 165−178). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Kodžopeljić, J., Pekić, J. i Genc, A. (2008). Relacije između vaspitnih stavova roditelja i autoritarnosti dece. Pedagoška stvarnost, LIV, 9−10, 1027−1038.

Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lianos, P. G. (2015). Parenting and social competence in school: The role of preadolescents' personality traits. Journal of Adolescence, 41, 109−120. doi:10.1016/j.adolescence.2015.03.006

Majstorović, N., Kodžopeljić, J. i Mirković, S. (1999). Povezanost vaspitnih stavova roditelja i konformizma njihove dece. Pedagoška stvarnost, MCXCIX, 1−2, 109−123.

Matejević, M. (2007). Vrednosne orijentacije i vaspitni stil roditelja. Niš: Filozofski fakultet.

Matejević, M. (2012). Funkcionalnost porodičnih sistema i vaspitni stil roditelja i obrasci komunikacije u porodicama sa adolescentima. Nastava i vaspitanje, LXI, 1, 128−141.

Matejević, M. i Todorović, J. (2012). Funkcionalnost porodičnih odnosa i kompetentno roditeljstvo. Niš: Filozofski fakultet.

McCrae, R. R., & Costa, P. T. (1988). Recalled parent−child relations and adult personality. Journal of Personality, 56, 417–434. doi:10.1111/j.1467-6494.1988.tb00894.x

Mihić, I. (2005). Uloga vaspitnog stila roditelja u proceni porodice. U M. Franceško i M. Zotović (Ur.) Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji (str. 238−254). Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet.

Mihić, I. (2010). Uključenost oca u brigu o detetu: efekti očevih iskustava iz porodice porekla i kvaliteta relacija u porodici prokreacije. Primenjena psihologija, 3, 197−222.

Mihić, I. (2012). Modelovanje roditeljske uloge oca: iskustvo u porodici porekla i uključenost oca. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 44, 332−348.

Mihić, I. i Petrović, J. (2009). Percepcija kvaliteta odnosa unutar porodice – iskustvo adolescenata iz Srbije. Primenjena psihologija, 2, 369−384.

Mihić, I., Zotović, M. i Jerković, I. (2006). Struktura i sociodemografski korelati porodične klime u Vojvodini. Psihologija, 39, 297−312.

Mihić, I., Zotović, M. i Petrović, J. (2006). Sociodemografske karakteristike porodice, podela posla u kući i vaspitni stilovi roditelja u porodicama na teritoriji Vojvodini. Pedagoška stvarnost, LII, 1−2, 118−134.

Milovanović, I. (2014). Uticaj postkonfliktnih društvenih promena na svakodnevni život žena na Kosovu i Metohiji − mogućnosti primene metode slučaja (Nepublikovana doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.

Mitić, M. (2011). Deca sa smetnjama u razvoju, potreba i podrška. Beograd: Republički zavod za socijalnu zaštitu.

Opsenica-Kostić, J. (2012). Adolescenti i njihovi roditelji u svetlu PART teorije (Nepublikovana doktorska disertacija). Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet.

Pejović, M. (1982). Interpersonalni odnosi i porodica. Avalske sveske, 5/82, 27−39.

Petrović, J. (2006). Percepcija kvaliteta socijalnih odnosa u adolescenciji. Тeme, 30/2, 291−305.

Petrović, J., Mihić, I., Zotović, M. i Kapor-Stanulović, N. (2009). Porodične uloge oca i majke u porodicama u procesu tranzicije. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 128, 31−46.

Pincus, A. L., & Ruiz, M.A. (1997). Parental representations and dimensions of personality: Empirical relations and assessment implications. Journal of Personality Assessment, 68, 436–454. doi:10.1207/s15327752jpa6802_12

Piorkowska-Petrović, K. (1991). Jedan model za ispitivanje vaspitnih stavova roditelja, Psihologija, 24, 1−2, 170−179.

Rubin, K. H., Dwyer, K. M., Booth-LaForce, C., Kim, A. H., Burgess, K. B., & Rose-Krasnor, L. (2004). Attachment, friendship, and psychosocial functioning in early adolescence. The Journal of Early Adolescence, 24, 326−356. doi:10.1177/0272431604268530

Sullivan, H. S. (1953). The interpersonal theory of psychiatry. New York: Norton.

Slicker, E. K., Picklesimer, B. K., Guzak, A. K., & Fuller, D.K. (2005). The relationship of parenting style to older adolescent life-skills development in the United States. Young, 13, 227−245. doi:10.1177/1103308805054211

Todorović, J. (2004). Vaspitni stilovi u porodici i stabilnost samopoštovanja adolescenata. Psihologija, 37, 183−194.

Todorović, J. (2005). Vaspitni stilovi roditelja i samopoštovanje adolescenata. Niš: Prosveta.

Todorović, J. i Stojiljković, S. (2007). Porodični činioci nasilnog ponašanja dece i omladine. U N. Jovanović i Lj. Mitrović (Ur.), Omladina Balkana između nasilja i kulture mira (str. 115−129). Niš: Filozofski fakultet.

Trebješanin, Ž. (2008). Predstava o detetu u srpskoj kulturi. Beograd: Sofos.

Zlatanović, S. (2012). Odnos etničkog i drugih oblika kolektivnog identiteta: terenska istraživanja srpske zajednice na jugoistoku Kosova (Nepublikovana doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.

Downloads

Objavljeno

03.10.2016

Kako citirati

Pavićević, M., & Stojijković, S. (2016). PERCIPIRANI VASPITNI STAVOVI RODITELJA KAO PREDIKTORI INTERPERSONALNE ORIJENTACIJE STUDENATA. Primenjena Psihologija, 9(3), 293–311. https://doi.org/10.19090/pp.2016.3.293-311

Broj časopisa

Sekcija

Članci