ODNOS KREATIVNOSTI I TENDENCIJE KA ISPOLJAVANJU PSIHOPATOLOŠKIH SIMPTOMA U SVETLU MODELA ZAJEDNIČKE VULNERABILNOSTI

Autori

  • Ivana Novakov Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
  • Zdenka Novović Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu

DOI:

https://doi.org/10.19090/pp.2016.3.273-291

Ključne reči:

kreativnost, psihopatologija, model zajedničke vulnerabilnosti

Apstrakt

U ovom radu prikazano je istraživanje koje se bavilo pitanjem odnosa kreativnosti i psihopatologije. Polazna osnova istraživanja bile su postavke modela zajedničke vulnerabilnosti, koji odnos između kreativnosti i psihičkog poremećaja objašnjava uz pomoć tri grupe varijabli: a) protektivnih faktora (visoka inteligencija, dobar kapaciteti radne memorije i visoka kognitivna fleksibilnost), b) riziko-faktora (slabije intelektualno funkcionisanje, niži kapacitet radne memorije i manja kognitivna fleksibilnost) i c) faktora zajedničke vulnerabilnosti (snižena latentna inhibicija, otvorenost ka novinama i hiperkonektivnost koja se ogleda u tendenciji ka sinestetskim iskustvima). Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 151 ispitanika, starosti od 18 do 22 godine. Primenjeni su zadaci iz Instrumenta za ispitivanje divergentne produkcije, upitnik prisustva psihopatoloških simptoma CORE-OM, Ravenove progresivne matrice za napredne (set II), skala Otvorenosti prema iskustvu iz Inventara velikih pet (BFI), adaptirana verzija Testa pravljenja traga (TMT) i suptest Šifra iz VITI-a. U svrhu ovog istraživanja konstruisani su i instrumenti za merenje tendencije ka sinestetskim iskustvima i latentne inhibicije. Sprovedene su dve hijerarhijske regresione analize, a rezultati su pokazali da se kao značajni prediktori kreativnosti ističu Otvorenost prema iskustvu, tendencija ka sinestetskim iskustvima i u negativnom smeru latentna inhibicija, dok se kao marginalno značajan prediktor ističe efikasnost radne memorije. Kao značajan prediktor psihopatologije izdvojila se sklonost ka sinestetskim iskustvima, dok se kao marginalno značajan prediktor u negativnom smeru izdvaja radna memorija. Rezultati delimično pružaju podršku postavkama modela zajedničke vulnerabilnosti, ali otvaraju i neka nova pitanja vezana za eventualno proširivanje modela i buduća istraživanja u ovoj oblasti.

Metrics

Metrics Loading ...

Reference

Amabile, T. M. (1996). Creativity in context. Boulder, CO: Westview.

Babcock, R. L. (1994). Analysis of adult age differences on the Raven's Advanced Progressive Matrices Test. Psychology and Aging, 9, 303−314. doi:10.1037/0882-7974.9.2.303

Batey, M., Chamorro-Premuzic, T., & Furnham, A. (2009). Intelligence and personality as predictors of divergent thinking: The role of general, fluid and crystallised intelligence. Thinking Skills and Creativity, 4, 60−69. doi:10.1016/j.tsc.2009.01.002

Berger, J., Marković, M. i Mitić, M. (1994). Priručnik za Vekslerov Individualni Test Inteligencije. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju Društva psihologa Srbije.

Burch, G. St. J., Hemsley, D. R., Corr, P. J., & Pavelis, C. (2005). Personality, creativity, and latent inhibition. European Journal of Personality, 19, 1–16. doi:10.1002/per.572

Burch, G. St. J., Pavelis, C., Hemsley, D. R., & Corr, P. J. (2006). Schizotypy and creativity in visual artists. British Journal of Psychology, 97, 177–190. doi:10.1348/000712605X60030

Carson, S. (2012). The unleashed mind: Why creative people are eccentric. Preuzeto 20. 01. 2012. sa http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=the-unleashed-mind

Carson, S. H. (2011). Creativity and psychopathology: A shared vulnerability model. The Canadian Journal of Psychiatry, 56, 144–153. doi:10.1017/cbo9781139128902.017

Chávez-Eakle, R. A., Lara, M. C., & Cruz-Fuentes, C. (2006). Personality: A possible bridge between creativity and psychopathology? Creativity Research Journal, 18, 27–38. doi:10.1207/s15326934crj1801_4

Evans, C., Connell, J., Barkham, M., Margison, F., McGrath, G., Mellor-Clark, J., & Audin, K. (2002). Towards a standardised brief outcome measure: Psychometric properties and utility of the CORE–OM. British Journal of Psychiatry, 180, 51–60. doi:10.1192/bjp.180.1.51

Feist, G. J. (1998). A meta-analysis of personality in scientific and artistic creativity. Personality and Social Psychology Review, 4, 290–309. doi:10.1207/s15327957pspr0204_5

Flaherty, A. W. (2011). Brain illness and creativity: Mechanisms and treatment risks. The Canadian Journal of Psychiatry, 56, 132–143. doi:10.1177/070674371105600303

John, O. P., Donahue, E. M., & Kentle, R. L. (1991). The Big Five Inventory − Versions 4a and 54. Berkeley, CA: University of California, Berkeley, Institute of Personality and Social Research.

Kostić, A. (2006). Kognitivna psihologija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Kvaščev, R. (1975). Podsticanje i sputavanje stvaralačkog ponašanja ličnosti. Sarajevo: Zavod za udžbenike Svjetlost.

Kvaščev, R. (1976). Psihologija stvaralaštva. Beograd: Beogradski izdavačko grafički zavod.

Lezak, M. D. (1995). Neuropsychological assessment (3rd ed.). New York: Oxford University Press.

Lezak, M. D. (1982). The test-retest stability and reliability of some tests commonly used in neuropsychological assessment. Paper presented at the Fifth European Conference of the International Neuropsychological Society, Deauviile, France.

Lynn, R., Allik, J., & Irwing, P. (2004). Sex differences on three factors identified in Raven’s Standard Progressive Matrices. Intelligence, 32, 411–424. doi:10.1016/j.intell.2004.06.007

Raven, J. C., Court, J. H., & Raven, J. (1994). Advanced progressive matrices: Sets I and II. Manual for Raven’s Progressive Matrices and Vocabulary scales. Oxford, England: Oxford Psychologists Press.

Reitan, R. (1958). Validity of the Trail Making test as an indicator of organic brain damage. Perceptual and Motor Skills, 8, 271−276. doi:10.2466/pms.1958.8.3.271

Rodan, S., & Galunic, C. 2004. More than network structure: How knowledge heterogeneity influences managerial performance and innovativeness. Strategic Management Journal, 25, 541–562. doi:10.1002/smj.398

Rotenberg, A. (2010). Kreativnost i ludilo: Nova otkrića i stari stereotipi. Beograd: Clio.

Runco, A. M. (2003). Education for creative potential. Scandinavian Journal of Educational Research, 47, 318–324. doi:10.1080/00313830308598

Schuldberg, D. (2001). Six subclinical spectrum traits in normal creativity. Creativity Research Journal, 13, 5–16. doi:10.1207/S15326934CRJ1301_2

Shalley, E. C., Zhou, J., & Oldham, R. G. (2004). The effects of personal and contextual characteristics on creativity: Where should we go from here? Journal of Management, 30, 933−958. doi:10.1016/j.jm.2004.06.007

Silvia, P. J. (2008). Creativity and intelligence revisited: A latent variable analysis of Wallach and Kogan (1965). Creativity Research Journal, 20, 34−39. doi:10.1080/10400410701841807

Simonton, D. K. (2005). Creative method in the madness: The connection between creativity and psychopathology. Davis: University of California.

Spreen, O., & Strauss, E. (1998). A compendium of neuropsychological tests: Administration, norms and commentary (2nd ed.). New York: Oxford University Press.

Sussman, A. (2007). Mental illness and creativity: A neurological view of the “Tortured Artist”. Stanford Journal of Neuroscience, 1, 21–24.

Tierney, P., & Farmer, S. M. (2002). Creative self-efficacy: Potential antecedents and relationship to creative performance. Academy of Management Journal, 45, 1137–1148. doi:10.2307/3069429

Tombaugh, T. N. (2004). Trail Making Test A and B: Normative data stratified by age and education. Archives of Clinical Neuropsychology, 19, 203–214. doi:10.1016/S0887-6177(03)00039-8

University of Sussex. (2012). Synaesthesia Research. Preuzeto 15.03. 2012. sa https://www.survey.bris.ac.uk/sussex/syn

Van Campen, C., & Froger, C. (2003). Personal profiles of color synesthesia: Developing a testing method for artists and scientists. Leonardo, 36, 291–294. doi:10.1162/002409403322258709

Wuthrich, V., & Bates, T. C. (2001). Schizotypy and latent inhibition: Non-linear linkage between psychometric and cognitive markers. Personality and Individual Differences, 30, 783–798. doi:10.1016/S0191-8869(00)00071-4

Downloads

Objavljeno

03.10.2016

Kako citirati

Novakov, I., & Novović, Z. (2016). ODNOS KREATIVNOSTI I TENDENCIJE KA ISPOLJAVANJU PSIHOPATOLOŠKIH SIMPTOMA U SVETLU MODELA ZAJEDNIČKE VULNERABILNOSTI. Primenjena Psihologija, 9(3), 273–291. https://doi.org/10.19090/pp.2016.3.273-291

Broj časopisa

Sekcija

Članci