KOLEKTIVNA KRIVICA I SPREMNOST NA POMIRENJE: MEĐUGENERACIJSKE RAZLIKE

Jelena Niškanović; Nebojša Petrović

doi:10.19090/pp.2016.2.163-175

Autori

Jelena Niškanović JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, BiH
Nebojša Petrović Odeljenje za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

DOI:

https://doi.org/10.19090/pp.2016.2.163-175

Ključne reči:

spremnost na pomirenje, pripisivanje i prihvatanje kolektivne krivice, mlađe i starije generacije

Apstrakt

Osnovni cilj ovog rada je ispitati odnos između prihvatanja i pripisivanja kolektivne krivice i spremnosti na pomirenje među stanovništvom srpske etničke pripadnosti u Bosni i Hercegovini. Ispitaćemo koji faktori doprinose spremnosti na pomirenje sa osvrtom na karakteristike i razlike prisutne među mlađom generacijom koja je rođena i odrasla neposredno nakon posljednjih ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u podjeljenim etničkim sredinama te starijom generacijom koja je odrasla u etnički heterogenim sredinama, a zatim preživjela rat tokom devedesetih. Istraživanjem je obuhvaćeno 406 ispitanika koji su ujednačeni prema dvije starosne kategorije (203 osobe mlađe generacije i 203 osobe starije generacije). Ispitivanje je sprovedeno među stanovništvom srpske etničke pripadnosti na području grada Banja Luka tokom novembra i decembra mjeseca 2014. godine. Primjenjeno je nekoliko standardizovanih mjernih skala: Skala kolektivne krivice (dvije podskale: Prihvatanje kolektivne krivice i Pripisivanje kolektivne krivice), Skala spremnosti za pomirenje, Skala identifikacije sa etničkom grupom, Skala stresnog ratnog iskustva. Rezultati dobijeni primjenom višestruke regresione analize ukazuju da varijable pol, identifikacija sa etničkom grupom, pripisivanje i prihvatanje kolektivne krivice te stresno ratno iskustvo objašnjavaju 41.5% varijanse spremnosti za pomirenje kod mlađe i 15.1% varijanse spremnosti na pomirenje kod starije generacije ispitanika. Prisutna je negativna povezanosti pripisivanja kolektivne krivice i pozitivna povezanosti prihvatanja kolektivne krivice sa spremnošću na pomirenje kod obe generacije ispitanika. Dobijeni rezultati potvrđuju rezultate prethodnih studija koje su utvrdile da prihvatanje kolektivne krivce podstiče spremnost na izvinjenje i reparaciju.

Metrics

Metrics Loading ...

Reference

Ajduković, D. (2003). Socijalna rekonstrukcija zajednice: psihološki procesi, prevladavanje sukoba i socijalna akcija. Zagreb: Društvo za psihološku podršku.

Bar-Tal, D. (1998a). Collective memory of physical violence: Its contribution to the culture of violence. In E. Cairns & M. D. Roe (Eds.), Memories in conflict (pp. 77−93). Macmillan: London.

Bar-Tal, D. (1998b). Societal beliefs in times of intractable conflict: The Israeli case. International Journal of Conflict Management, 9, 22−50. doi:10.1108/eb022803

Bar-Tal, D. (2000). From intractable conflict through conflict resolution to reconciliation: Psychological analysis. Political Psychology, 21, 351−366. doi:10.1111/0162-895x.00192

Bar-Tal, D. (2001). Why does fear override hope in societies engulfed by intractable conflicts, as it does in the Israeli society? Political Psychology, 22, 601−627. doi:10.1111/0162-895X.00255

Branscombe R. N., Slugoski, B., & Kappen, D. (2004). The measurement of collective guilt: What it is and what it is not. In R. N. Branscombe & B. Doosje (Eds.), Collective guilt: International perspectives (pp. 16−34). Cambridge: Cambridge University Press.

Branscombe, R. N., & Doosje, B. (2004). International perspectives of the experience of collective guilt. In R. N. Branscombe & B. Doosje (Eds.), Collective guilt: International perspectives (pp. 3−15). Cambridge: Cambridge University Press.

Brown, R., & Cehajic, S. (2008). Dealing with the Past and Facing the Future: mediators of the effects of collective guilt and shame in Bosnia and Herzegovina. European Journal of Social Psychology, 38(4), 669−684. doi:10.1002/ejsp.466

Caouette, J. (2003). The role of collective guilt in the righting of injustices perpetrated by powerful groups: Unravelling intrapsychic processes of collective guilt through indirect measures (Doctoral dissertation). McGill University Montréal. Retrieved from http://digitool.library.mcgill.ca/webclient/StreamGate?folder_id=0&dvs=1465299081805~199

Čalić, M. Ž. (2013). Istorija Jugoslavije u 20. veku. Beograd: Clio.

Čorkalo Biruški, D. i Magoč, A. (2009). „Mi“ ne možemo biti krivi?! Etnički identitet i opravdavanje postupaka vlastite grupe kao odrednice doživljaja kolektivne krivnje. Revija za sociologiju, 40, 211−231.

Doosje, B., & Branscombe, N. R. (1998). Guilty by association: When one's group has a negative history. Journal of Personality and Social Psychology, 75, 872−886. doi:10.1037/0022-3514.75.4.872

Elcheroth, G., Čorkalo Biruški, D., & Spini, D. (2014). War and community: What have we learned about their relationship. In E. Spini, G. Elcheroth, & D. Biruški (Eds.). War, community, and social change. Collective experiences in the former Yugoslavia (pp. 222−235). New York Heidelberg Dordrecht London: Springer.

Franc, R., Kuterovac-Jagodić, G., Stuvland, R. (1993). Upitnik za ispitivanje ratnih stresnih i traumatskih iskustava. In V. Vizek-Vidović, L. Arambašić, G. Kuterovac-Jagodić, R. Franc, T. Bunjevac (1994), Ispitivanje psihometrijskih karakteristika baterije upitnika za procjenu traumatskih i stresnih reakcija školske djece. Neobjavljen izvještaj.

Gunn, G. R., & Wilson, A. E. (2011). Acknowledging the skeletons in our closet: The effect of group affirmation on collective guilt, collective shame, and reparatory attitudes. Personality and Social Psychology Bulletin, 37, 1474−1487. doi:10.1177/0146167211413607

Hogg, M. (2006). Social identity theory. In P. J. Burke (Eds.). Contemporary social psychological theories (pp. 111−136). Stanford: Stanford University Press.

Iyer, A., Wayne Leach, C., & Pedersen, A. (2004). Racial wrongs and restitutions: The role of guilt and other group-based emotions. In R. N. Branscombe & B. Doosje (Eds.), Collective guilt: International perspectives (pp. 262−283). Cambridge: Cambridge University Press. doi:10.1017/CBO9781139106931.016

Jelić, M., Čorkalo Biruški, D., & Ajduković, D. (2013). Predictors of collective guilt after the violent conflict. Collective Anthropology, 37, 1−10.

Licata, B., & Klein, O. (2010). Holocaust or benevolent paternalism? Intergenerational comparisons on collective memories and emotions about Belgium's colonial past. International Journal of Conflict and Violence, 4, 45−57.

Lickel, B., Schmader, T., & Barquissau, M. (2004). The evocation of moral emotions in intergroup contexts: Distinction between collective guilt and collective shame. In R. N. Branscombe & B. Doosje (Eds.), Collective guilt: International perspectives (pp. 35−55). Cambridge: Cambridge University Press. doi:10.1017/CBO9781139106931.005

Mallett, R. K., & Swim, J. K. (2007). The influence of inequality, responsibility and justifiability on reports of group-based guilt for in-group privilege. Group Processes & Intergroup Relations, 10, 57−69. doi:10.1177/1368430207071341

Matera, C., Giannini, M., Blanco, A., & Smith, P. (2005). Autostereotyping and national identity in the Spanish context. Interamerican Journal of Psychology, 1, 83−92.

Nadler, A., & Shnabel, N. (2008). Instrumental and socio-emotional paths to intergroup reconciliation and the need-based model of socio-emotional reconciliation. In A. Nadler, T. Malloy, & J. D. Fisher (Eds.), Social psychology of intergroup reconciliation (pp. 37−57) . New York: Oxford University Press.

Petrović, N. (2005). Psihološke osnove pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Beograd: Dokumentacioni centar “Ratovi 1991−99” i Institut za psihologiju.

Reik, B. M., Luna, R. L., & Schnabelrauch, A. C. (2014). Transgressors’ guilt and shame: A longitudinal examination of forgiveness seeking. Journal of Social and Personal Relationships, 31, 751–772. doi:10.1177/0265407513503595

Salmela, M. (2014). The functions of collective emotions in social groups. A. Konzelmann Ziv & H. B. Schmid (Eds.), Institutions, emotions, and group agents (pp. 159−176). London−New York: Springer. doi:10.1007/978-94-007-6934-2_10

Schmitt, M., Branscombe, N. R., & Brehm, J. W. (2004). Gender inequality and the intensity of men's collective guilt. In R. N. Branscombe & B. Doosje (Eds.), Collective guilt: International perspectives (pp. 75-94). Cambridge: Cambridge University Press. doi:10.1017/CBO9781139106931.007

Turjačanin, V. (2011). Oblici i izraženost etničkih identiteta u BiH. U D. Majstorović i V. Turjačanin (Ur.), U okrilju nacije. Etnički i državni identitet kod mladih u Bosni i Hercegovini (str. 192−219). Banja Luka: Centar za kulturni i socijalni popravak.