PERCIEVED PARENTAL REARING ATTITUDES AS PREDICTORS OF THE INTERPERSONAL ORIENTATION OF STUDENTS

  • Miljana Pavićević Department of Psychology, Faculty of Philosophy in Kosovska Mitrovica, University of Priština
  • Snežana Stojijković Department of Psychology, Faculty of Philosophy, University of Niš
Keywords: parental rearing attitudes, interpersonal orientation, philanthropic orientation, misanthropic orientation, students

Abstract

Previous research has shown  that parental rearing manners contribute to the formation of different personality traits and interpersonal relations that children establish during their development. The aim of this paper is to examine the predictive power of the parental rearing attitudes for the interpersonal orientation of students, more precisely, certain aspects of philanthropic and misanthropic orientation. The research was conducted on 238 students of both genders, from different faculties of the University of Priština, whose average age was 21.61. The data were gathered using the Parental Rearing Style Scale (PRS) and the Interpersonal Orientation Scale (IO). The PRS scale measures two dimensions of rearing, the affective one (warm and cold style of rearing) and the dimension of control (indulgent and restricting style of rearing). The results of the multiple regression analysis point out that the perceived warm mother’s style of rearing is a significant predictor of friendship, an aspect of philanthropic orientation, and social isolation (with a negative sign), which is an aspect of misanthropic orientation. Cold mother’s style of rearing is a significant predictor of mistrust, an  aspect of misanthropic orientation, while the restricting rearing is a significant predictor of the need for the presence of people and friendship, representing an aspect of philanthropic orientation. The father’s rearing attitudes are not significant predictors of the interpersonal orientation of students. Generally speaking, the perceived mother’s rearing style is more significant than the father’s rearing style in explanation of the interpersonal orientation of students, where a contribution of the affective dimension of rearing is higher than a  contribution of the dimension of control. The results are discussed in the light of the available empirical evidence in this field of psychology pointing to future research needs.

References

Aluja, A., del Barrio, V., & Garcia, L.F. (2005). Relationships between adolescents' memory of parental rearing styles, social values, and socialization behavior traits. Personality and Individual Differences, 39, 903−912. doi:10.1016/j.paid.2005.02.028

Belsky, J., Steinberg, L., & Draper, P. (1991). Childhood experience, interpersonal development, and reproductive strategy: An evolutionary theory of socialization. Child Development, 62, 647−670. doi:10.2307/1131166

Bezinović, P. (2002). Skala interpersonalne orijentacije − IO. U K. Lacković-Grgin, A. Proroković, V. Ćubela i Z. Penezić (Ur.), Zbirka psihologijskih skala i upitnika. Svezak 1 (str. 69−72). Zadar: Filozofski fakultet.

Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing − Tehnička knjiga.

Egberts, M. R., Prinzie, P., Dekovic, M., de Haan, M. D., & van den Akker, A. L. (2015). The prospective relationship between child personality and perceived parenting: Mediation by parental sense of competence. Personality and Individual Differences, 77, 193−198. doi:10.1016/j.paid.2014.12.046

Genc, L. (1988). Dimenzije vaspitanja i razvoj ličnosti: teorija i istraživanja. Psihologija, 21, 121−132.

Genc, L. (1994). Percepcija zastupljenosti vaspitnih postupaka roditelja u zavisnosti od pola, uzrasta, socioekonomskog statusa i školskog uspeha adolescenata. U Đ. Đurić (Ur.), Ličnost u višekulturnoj sredini (str. 15−24). Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za psihologiju.

Grubor, S., Mihić, I., Zotović, M. i Petrović, J. (2009). Relacije self koncepta adolescenata i procenjenih vaspitnih stilova njihovih roditelja. Pedagoška stvarnost LV, 5−6, 622–635.

Horney, K. (1964). Neurotična ličnost našeg doba. Titograd: Grafički zavod.

Horney, K. (1966). Naši unutrašnji konflikti. Titograd: Grafički zavod.

Horney, K. (1991). Neurotična ličnost našeg doba. Beograd: Vojislav Milić MOND.

Kodžopeljić, J. (2009). Procena vaspitnih stavova (VS-skala). U M. Biro, S. Smederevac i Z. Novović (Ur.), Procena psiholoških i psihopatoloških fenomena (str. 165−178). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.

Kodžopeljić, J., Pekić, J. i Genc, A. (2008). Relacije između vaspitnih stavova roditelja i autoritarnosti dece. Pedagoška stvarnost, LIV, 9−10, 1027−1038.

Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lianos, P. G. (2015). Parenting and social competence in school: The role of preadolescents' personality traits. Journal of Adolescence, 41, 109−120. doi:10.1016/j.adolescence.2015.03.006

Majstorović, N., Kodžopeljić, J. i Mirković, S. (1999). Povezanost vaspitnih stavova roditelja i konformizma njihove dece. Pedagoška stvarnost, MCXCIX, 1−2, 109−123.

Matejević, M. (2007). Vrednosne orijentacije i vaspitni stil roditelja. Niš: Filozofski fakultet.

Matejević, M. (2012). Funkcionalnost porodičnih sistema i vaspitni stil roditelja i obrasci komunikacije u porodicama sa adolescentima. Nastava i vaspitanje, LXI, 1, 128−141.

Matejević, M. i Todorović, J. (2012). Funkcionalnost porodičnih odnosa i kompetentno roditeljstvo. Niš: Filozofski fakultet.

McCrae, R. R., & Costa, P. T. (1988). Recalled parent−child relations and adult personality. Journal of Personality, 56, 417–434. doi:10.1111/j.1467-6494.1988.tb00894.x

Mihić, I. (2005). Uloga vaspitnog stila roditelja u proceni porodice. U M. Franceško i M. Zotović (Ur.) Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji (str. 238−254). Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet.

Mihić, I. (2010). Uključenost oca u brigu o detetu: efekti očevih iskustava iz porodice porekla i kvaliteta relacija u porodici prokreacije. Primenjena psihologija, 3, 197−222.

Mihić, I. (2012). Modelovanje roditeljske uloge oca: iskustvo u porodici porekla i uključenost oca. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 44, 332−348.

Mihić, I. i Petrović, J. (2009). Percepcija kvaliteta odnosa unutar porodice – iskustvo adolescenata iz Srbije. Primenjena psihologija, 2, 369−384.

Mihić, I., Zotović, M. i Jerković, I. (2006). Struktura i sociodemografski korelati porodične klime u Vojvodini. Psihologija, 39, 297−312.

Mihić, I., Zotović, M. i Petrović, J. (2006). Sociodemografske karakteristike porodice, podela posla u kući i vaspitni stilovi roditelja u porodicama na teritoriji Vojvodini. Pedagoška stvarnost, LII, 1−2, 118−134.

Milovanović, I. (2014). Uticaj postkonfliktnih društvenih promena na svakodnevni život žena na Kosovu i Metohiji − mogućnosti primene metode slučaja (Nepublikovana doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad.

Mitić, M. (2011). Deca sa smetnjama u razvoju, potreba i podrška. Beograd: Republički zavod za socijalnu zaštitu.

Opsenica-Kostić, J. (2012). Adolescenti i njihovi roditelji u svetlu PART teorije (Nepublikovana doktorska disertacija). Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet.

Pejović, M. (1982). Interpersonalni odnosi i porodica. Avalske sveske, 5/82, 27−39.

Petrović, J. (2006). Percepcija kvaliteta socijalnih odnosa u adolescenciji. Тeme, 30/2, 291−305.

Petrović, J., Mihić, I., Zotović, M. i Kapor-Stanulović, N. (2009). Porodične uloge oca i majke u porodicama u procesu tranzicije. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 128, 31−46.

Pincus, A. L., & Ruiz, M.A. (1997). Parental representations and dimensions of personality: Empirical relations and assessment implications. Journal of Personality Assessment, 68, 436–454. doi:10.1207/s15327752jpa6802_12

Piorkowska-Petrović, K. (1991). Jedan model za ispitivanje vaspitnih stavova roditelja, Psihologija, 24, 1−2, 170−179.

Rubin, K. H., Dwyer, K. M., Booth-LaForce, C., Kim, A. H., Burgess, K. B., & Rose-Krasnor, L. (2004). Attachment, friendship, and psychosocial functioning in early adolescence. The Journal of Early Adolescence, 24, 326−356. doi:10.1177/0272431604268530

Sullivan, H. S. (1953). The interpersonal theory of psychiatry. New York: Norton.

Slicker, E. K., Picklesimer, B. K., Guzak, A. K., & Fuller, D.K. (2005). The relationship of parenting style to older adolescent life-skills development in the United States. Young, 13, 227−245. doi:10.1177/1103308805054211

Todorović, J. (2004). Vaspitni stilovi u porodici i stabilnost samopoštovanja adolescenata. Psihologija, 37, 183−194.

Todorović, J. (2005). Vaspitni stilovi roditelja i samopoštovanje adolescenata. Niš: Prosveta.

Todorović, J. i Stojiljković, S. (2007). Porodični činioci nasilnog ponašanja dece i omladine. U N. Jovanović i Lj. Mitrović (Ur.), Omladina Balkana između nasilja i kulture mira (str. 115−129). Niš: Filozofski fakultet.

Trebješanin, Ž. (2008). Predstava o detetu u srpskoj kulturi. Beograd: Sofos.

Zlatanović, S. (2012). Odnos etničkog i drugih oblika kolektivnog identiteta: terenska istraživanja srpske zajednice na jugoistoku Kosova (Nepublikovana doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd.
Published
03. 10. 2016.
Section
Articles