RAZVOJ PRENATALNE VEZANOSTI U KONTEKSTU ISKUSTVA IZ PORODICE POREKLA

  • Mila Radovanović Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača i trenera Subotica
  • Ivana Mihić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Ključne reči: prenatalna vezanost, iskustvo iz porodice porekla, mentalne reprezentacije roditeljstva

Apstrakt

Prenatalna vezanost se opisuje kao psihološka veza koja se razvija u toku trudnoće između majke i fetusa. Njen značaj ogleda se u kvalitetu brige trudnice za fetus, a smatra se da je ona i razvojni prethodnik emocionalne vezanosti između majke i deteta i važan aspekt formiranja roditeljskog identiteta i pripreme za odgovorno i kompetentno roditeljstvo. Predhodna istraživanja ukazuju na to da se obrasci koji formiraju roditeljski identitet prenose transgeneracijski, putem iskustva koje se internalizuje i oblikuje unutrašnji radni model čije komponente čine roditeljske reprezentacije. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio ispitivanje prediktivnog doprinosa introjektovanog iskustva iz porodice porekla na razvoj prenatalne vezanosti. Uzorkom je obuhvaćena 91 trudnica, a prikupljen je na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Novom Sadu gde su ispitanice boravile zbog određenih zdravstvenih tegoba u toku trudnoće. Za ispitivanje prenatalne vezanosti korišćena je Skala za procenu materinske prenatale vezanosti (SPMPV: Hanak, 2009), dok je kao mera iskustva u odnosu sa roditeljima korišćen modifikovan Upitnik prisustva oca (Father presence questionnaire − FPQ: Krampe & Newton, 2006). Rezultati ukazuju na to da efekat pozitivnog odnosa sa majkom ostvaruje najviši prediktivni doprinos u razvoju prenatalne vezanosti, što je u skladu sa istraživanjima koja ukazuju na pravilnost da su karakteristike starateljskog ponašanja direktno povezane sa prethodnim iskustvima koje su roditelji imali u porodicama porekla. Rezultati su diskutovani u kontekstu razumevanja uloge majke kao dominantnog staratelja u našem društvu, ali i ideje o modelovanju kao hipoteze u osnovi objašnjenja transgeneracijskog prenosa roditeljstva.

Reference

Benoit, D., & Parker, K. C. H. (1994). Stability and transmission of attachment across three generations. Child Development, 65, 1444−1456. doi:10.2307/1131510
Benoit, D., Parker, K. C. H., & Zeanah, C. H. (1997). Mothers representation of their infants assessed prenatally: Stability and association with infants attachment classification. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 38, 307−313. doi:10.1111/j.1469-7610.1997.tb01515.x
Brandon, A., Pitts, S., Denton, W., Stringer, A., & Evans, H. M. (2009). A history of the theory of prenatal attachment. Journal of Prenatal and Perinatal Psychology and Health, 23, 201−222.
Doan, H. McK., & Zimerman, A. (2008). Prenatal attachment: A developmental model. International Journal of Prenatal and Perinatal Psychology and Medicine, 20, 20−28.
Dunn, J., Davies, L., O`Conor, T., & Sturgess, W. (2000). Parents` and partners` life course and family experiences: Links with parent-child relations in different family settings. Journal of Child Psychology and Psychiatry, 41, 955−968. doi:10.1111/1469-7610.00684
Dykes, K., & Stjerquist, K. (2001) The importance of ultrasound to first-time mothers' thoughts about their unborn child. Journal of Reproductive and Infant Psychology, 19, 95−110. doi:10.1080/02646830123343
Feldman, J. B. (2007). The effect of support expectations on prenatal attachment: An evidence-based approach for intervention in an adolescent population. Child and Adolescent Social Work Journal, 24, 209−234. doi:10.1007/s10560-007-0082-0
Fonagy, P., Steele, H., & Steele, M. (1991). Representation of attachment during pregnancy predict the organization of infant-mother attachment at one year of age. Child Development, 62, 891−905. doi:10.2307/131141
Gau, M., & Lee, T. (2003). Construct validity of the prenatal attachment inventory: A confirmatory factor analysis approach. Journal of Nursing Research, 11, 177−186.
George, C., & Solomon, J. (2008). The caregiving system: A behavioral systems approach to parenting In J. Cassidy & P. Shaver (Eds.), Handbook of attachment (pp. 833−856). New York: The Guilford Press.
Hadžić, A., Veselić, N., & Jojić, D. (2016). Relations between attachment and maternal prenatal attachment, pregnant women with healty and high-risk pregnancies. 12th Conference Days of Applied Psychology, Faculty of Philosophy, University of Niš, Serbia.
Hanak, N. (2007). Prenatalna vezanost kao aspekt pripreme za roditeljstvo. U N. Hanak i A. Dimitrijević (Ur.), Afektivno vezivanje: teorija, istraživanja, psihoterapija (str. 149−166). Beograd: Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.
Hanak, N. (2009). Procena materinske prenatalne veazanosti. U M. Zotović, J. Petrović i I. Mihić (Ur.), Psihološka procena porodice: Mogućnosti i ograničenja (str. 8−21). Novi Sad: Filozofski fakultet.
Hanak, N. (2010). Činioci koji utiču na emocionalnu vezanost trudnica za fetus (doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija.
Hanak, N. (2012). Prenatalna vezanost i psihološki procesi tokom trudnoće: Priprema za roditeljstvo. U T. Stefanović Stanojević, I. Mihić i N. Hanak (Ur.), Afektivna vezanost i porodični odnosi: razvoj i značaj (str. 57−80). Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
Hawk, C., & Holden, G. (2006). Meta-parenting: An initial investigation into a new parental social cognition construct. Parenting: Science and Practice, 6, 21−42. doi:10.1207/s15327922par0604_3
Huth Bocks, A., Levendosky, A., Bogat, A., & Von Eye, A. (2004). The impact of maternal charachteristics and contextual variables on infant-mother attachment. Child Development, 75, 480−496. doi:10.1111/j.1467-8624.2004.00688.x
Krampe, E., & Newton, R. (2006). The father presence questionnaire: a new measure of subjective experience of being fathered. Fathering, 4, 159−190. doi:10.3149/fth.0402.159
Laxton Kane, M., & Slade, P. (2002). The role of maternal prenatal attachment in a woman’s experience of pregnancy and implication for the process of care. Journal of Reproductive and Infant Psychology, 20, 253−266. doi:10.1080/0264683021000033174
Lindgren, K. (2001). Relationships among maternal-fetal attachment, prenatal depression and health practices in pregnancy. Research in Nursing and Health, 24, 203¬−217. doi:10.1002/nur.1023
Mayseless, O. (2006). Parenting representations. New York: Cambridge University Press. doi:10.1017/CB09780511499869
Mihić, I. (2010). Činioci uključenosti oca u brigu o detetu (doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija.
Nicholson, J., Howard, K., & Borkowski, J. (2008). Mental models for parenting: Correlates of meta-parenting among fathers of young children. Fathering, 6, 39−61. doi:10.3149/fth.0601.39
Parke, R. (2002). Fathers and families. In M. Bornstein (Ed), Handbook of Parenting, vol 3, Being and Becoming a Parent (pp. 27−74). Mahwah, New Jersey: Erlbaum.
Pleck, E. (2004). Two dimensions of fatherhood: The history of “good dad−bad dad” complex. In M. Lamb (Ed.), The role of the father in child development (pp. 32−57). New Jersey: John Wiley and Sons, Inc.
Priel, B., & Besser, A. (2000). Adult attachment styles, early relationships, antenatal attachment and percptions of infant temperament: A study of first-time mothers. Personal Relationships, 7, 291−310. doi:10.1111/j.1475-6811.2000.tb00018.x
Raval, V., Goldberg, S., Atkinson, L., Benoit, D., Myhal, N., Poulton, L., & Zwiers, M. (2001). Maternal attachment, maternal reponsiveness and infant attachment. Infant Behavior and Development, 24, 281−304. doi:10.1016/S0163-6383(01)00082-0
Stern, D. (1995). The Motherhood constellation. A unified view of parent-infant psychotherapy. New York: Basic books.
Zimerman, A. (2003). Prenatal attachment, empathy and cognitive adaptation to pregnancy subsequent to having a child with Down’s syndrome. Journal of Developmental Disabilities, 10, 141−149.
Objavljeno
22. 03. 2018.
Broj časopisa
Sekcija
Članci