Primenjena psihologija http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp Filozofski fakultet u Novom Sadu sr-RS@latin Primenjena psihologija 1821-0147 KONSTRUKCIJA UPITNIKA PODRŠKE TUGUJUĆIMA: PROVERA FAKTORSKE STRUKTURE I METRIJSKIH KARAKTERISTIKA http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2127 <p>Socijalna podrška tugujućim osobama predstavlja važnu psiho- lošku oblast, koja se u nekoliko poslednjih decenija nalazi u foku- su sve većeg broja empirijskih studija. Međutim, u domaćoj nauci fenomen pružanja verbalne podrške ožalošćenima tek počinje da se uvodi u repertoar istraživačkih problema. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja bio pionirski poduhvat, koji je podrazume- vao konstruisanje upitnika za ispitivanje suportivnog potencijala poruka koje neposredno socijalno okruženje uobičajeno upućuje pojedincima u procesu žaljenja zbog smrti bliske osobe. Pored Upitnika podrške tugujućima, u radu su prikazane faktorska struk- tura, kao i psihometrijske karakteristike novokonstruisanog instru- menta. Drugi cilj istraživanja odnosio se na utvrđivanje stepena (ne)korisnosti različitih poruka upućenih ožalošćenima, a ispitan je i odnos između doživljene korisnosti poruka i stepena njihove usmerenosti na tugujuću osobu. Istraživanje je sprovedeno na prigodnom uzorku od 301 ispitanika. Dobijeni rezultati ukazuju na to da se radi o validnom i pouzdanom instrumentu, čija se kom- pozitn1a struktura sastoji od pet dimenzija: Socijalna podrška, Minimiziranje osećanja tugujućeg, Isticanje religijske perspektive, Komplimentiranje i normalizacija osećanja tugujućeg i Nuđenje konkretne pomoći. Drugi deo rezultata potvrđuje očekivanje da stepen usmerenosti na osobu predstavlja odgovarajuće teorijsko objašnjenje različitog intenziteta delotvornosti poruka upućenih osobama u procesu tugovanja.</p> Ana Genc Jasmina Pekić Isidora Rajić Jovana Obradović ##submission.copyrightStatement## 2018-09-25 2018-09-25 11 3 259 284 10.19090/pp.2018.3.259-284 RELACIJE BAVLJENJA SPORTOM I EMOCIONALNE INTELIGENCIJE NA SREDNJOŠKOLSKOM UZRASTU http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2128 <p>Istovremeno vrlo popularan i metodološki kontroverzan konstrukt emocionalne inteligencije je dovođen u vezu sa velikim brojem relevantnih eksternih varijabli kada je u pitanju psihološko funk- cionisanje u različitim životnim domenima. Iako postoje teorijska razmatranja koja povezuju bavljenje sportom sa izraženošću emo- cionalne inteligencije, mali je broj empirijskih istraživanja te veze, a ona su pogotovo rijetka na našem podneblju i kada je u pitanju ado- lescentska dob. Cilj našeg istraživanja je bio ispitati da li bavljenje sportom na srednjoškolskom uzrastu ostvaruje relaciju sa emocio- nalnom inteligencijom koja je konceptualizovana i kao crta ličnosti i kao sposobnost. Na uzorku od 191 učenika srednje škole (od čega 61.1% ženskog pola, uzrasta od 14 do 19 godina) zadani su upitnik samoprocjene UEK45, koji ima trofaktorsku strukturu, te dva objek- tivna situaciona testa emocionalne inteligencije, STEU i STEM. Naši rezultati potvrđuju potrebu za diferencijacijom konstrukata koji se mjere upitnicima samoprocjene i objektivnim testovima. Nada- lje, ustanovljeno je da, čak i kada se kontrolišu efekti pola i godina starosti, sportisti postižu više rezultate na svim mjerama, ali je to pogotovo evidentno na objektivnim testovima. U radu diskutujemo moguća objašnjenja za dobijene razlike koje se očituju na hijerarhij- ski složenijim aspektima emocionalne inteligencije i ukazujemo na potrebu za multimetodskim pristupom kada su u pitanju naučna i stručna procjena emocionalnih kompetencija mladih sportista.</p> Duško Lepir Siniša Lakić Vladimir Takšić ##submission.copyrightStatement## 2018-09-25 2018-09-25 11 3 285 300 10.19090/pp.2018.3.285-300 JOŠ JEDAN PSIHOMETRIJSKI DOKAZ O KORISNOSTI SKRAĆENE SKALE MATEMATIČKE ANKSIOZNOSTI: IRT ANALIZA http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2129 <p>Cilj ovog istraživanja usmeren je na ispitivanje psihometrijskih svojstava Skraćene skale matematičke anksioznosti (AMAS) kod učenika srednjih škola. AMAS operacionalizuje matematičku an- skioznost, po modelu konteksta, kao dvodimenzionalni fenomen, koji se sastoji od anksioznosti tokom učenja (MAL) i anksioznosti tokom evaluacije znanja (MAE). MAL predstavlja tendenciju is- poljavanja matematičke anksioznosti prilikom učenja matematike, dok MAE predstavlja tendenciju njenog ispoljavanja u svim situ- acijama koje uključuju formalnu evaluaciju znanja iz matematike. Uzorak je činilo 514 učenika srednjih škola (45.3% mladića), uzra- sta od 15 do 19 godina. Konfirmatorna faktorska analiza ukazuje na to da je AMAS jednodimenzionalna skala sa dve facete, kao i na to da bifaktorsko rešenje poseduje najbolje pokazatelje pode- snosti modela. Psihometrijska svojstva AMAS skale ispitana su korišćenjem Teorije ajtemskog odgovora (Item Response Theory</p> <p>– IRT). IRT analiza ukazuje na adekvatne psihometrijske karak- teristike ajtema i skale u celini. AMAS skala je takođe ostvarila očekivane relacije sa matematičkim postignućem, motivacijom za učenje matematike, uzrastom i polom ispitanika.</p> Selka Sadiković Ilija Milovanović Milan Oljača ##submission.copyrightStatement## 2018-09-25 2018-09-25 11 3 301 323 10.19090/pp.2018.3.301-323 OSOBINE LIČNOSTI, CILJNE ORIJENTACIJE I ŠKOLSKI USPJEH http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2130 <p>Cilj istraživanja bio je ispitati mogućnost predviđanja školskog uspjeha na temelju osobina ličnosti i ciljnih orijentacija. U istraži- vanju je sudjelovalo 222 učenika općih gimnazija, a sudjelovali su učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda (65.8% djevojaka). Kori- šteni su Petofaktorski upitnik ličnosti i Upitnik ciljnih orijentacija<em>, </em>a za podatke o školskom uspjehu od učenika se tražilo da navedu prosjek ocjena na kraju prošle školske godine, te ocjenu iz hrvat- skog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Rezultati hijerar- hijske regresijske analize pokazali su kako su Savjesnost i Neu- roticizam pozitivni prediktori prosjeka ocjena i ocjene iz hrvatskog jezika, Otvorenost pozitivan, a Ekstraverzija negativan prediktor ocjene iz stranog jezika. Vezano uz ciljne orijentacije pokazano je kako orijentacija na učenje pozitivno predviđa ocjenu iz hrvatskog jezika. Također, ciljna orijentacija na učenje predstavlja parcijalni medijator odnosa između Savjesnosti i ocjene iz hrvatskog jezika.</p> Gabrijela Vrdoljak Izabela Lovaković Ana Kurtović ##submission.copyrightStatement## 2018-12-10 2018-12-10 11 3 325 344 10.19090/pp.2018.3.325-344 ZNAMO LI ŠTO NAS ČINI SRETNIMA? VAŽNOST LAIČKIH UVJERENJA O UZROCIMA SREĆE I VRIJEDNOSTI ZA DOŽIVLJAJ SREĆE http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2131 <p>Potraga za srećom predstavlja jednu od temeljnih ljudskih težnji koja je u posljednje vrijeme privukla pažnju brojnih istraživača zainteresiranih za otkrivanje čimbenika koji utječu na sreću. Za razliku od većine prethodnih istraživanja u ovom području, koja su bila usmjerena isključivo na ispitivanje antecedenata i posljed- ica doživljavanja sreće, u ovom su istraživanju uz pomoć Upit- nika laičkih uvjerenja o uzrocima sreće ispitana implicitna, laička uvjerenja pojedinaca o uzrocima sreće, kao i njihova povezanost s vrijednostima. Uz to, ispitana je važnost spomenutih laičkih uvjerenja o uzrocima sreće i vrijednosti za trenutno doživljenu razinu sreće sudionika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 401 studenta različitih društvenih i humanističkih studija u Hrvat- skoj. Rezultati faktorske analize Upitnika laičkih uvjerenja o uzro- cima sreće pokazali su petfaktorsku strukturu ovog instrumenta, pri čemu su kao zasebni faktori, odnosno mogući uzroci sreće izdvojena životna postignuća, dostupnost luksuza, socijalna pot- pora, osobne snage, te zdravlje i sigurnost koji su pokazali samo umjerene korelacije s vrijednostima pojedinaca. Na kraju, rezultati hijerarhijske regresijske analize izdvojili su vrijednost otvorenosti za promjene te socijalnu potporu koja predstavlja mogući uzrok sreće kao značajne prediktore trenutne sreće sudionika. Dobi- veni rezultati proširuju i nadopunjuju prethodne nalaze u ovom području i pokazuju kako laička uvjerenja o sreći i vrijednosti imaju određeni, relativno skromni doprinos doživljaju sreće.</p> Andreja Bubić Nikola Erceg ##submission.copyrightStatement## 2018-09-25 2018-09-25 11 3 345 364 10.19090/pp.2018.3.345-364 EMOCIJE I IZGARANJE NA RADU IZ REBT PERSPEKTIVE: KRATKA PROSPEKTIVNA STUDIJA http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2132 <p>Cilj istraživanja bio je da se testira REBT model emocija u pre- dikciji izgaranja na radu. Na osnovu pretpostavki modela, pret- postavljeno je da će disfunkcionalne negativne emocije (DNE) ostvariti pozitivan efekat na izgaranje, da će pozitivne emocije ostvariti (PE) ostvariti negativan efekat na izgaranje, a da će efe- kat funkcionalnih negativnih emocija (FNE) biti neznačajan. Kako bi se testirale postavljene hipoteze, sprovedena je kratka longitu- dinalna studija, sa ukupnim trajanjem od 12 nedelja (tri merenja sa po šest nedelja razmaka između svakog merenja). Učešće u prvom merenju uzelo je 197 zaposlenih ispitanika (60.3% žena). Usled osipanja uzorka, ukupno 113 ispitanika (64.6% žena) imalo je validne odgovore na sva tri merenja (Little MCAR test nezna- čajan, sugerišući da su nedostajući podaci slučajno raspoređeni). Ispitanici su popunili Skalu izgaranja iz Kopenhagen inventara izgaranja i listu funckionalnih i disfunkcionalnih emocija, kreiranu za potrebe istraživanja. Na osnovu rezultata može se zaključiti da je obrnuti kauzalni model pokazao bolje indekse podesnosti u poređenju sa kauzalnim, sugerišući da je verovatnije da izgaranje predviđa emocije, nego obrnuto. Što je još interesantnije, izga- ranje je ostvarilo veći efekat na FNE, nego na DNE. Ipak, u istoj vremenskoj tačci je slučaj obrnut – izgleda da emocije predviđaju izgaranje, pre nego obrnuto. Štaviše, u vremenu merenja 3, FNE su ostvarile veći (iako veoma sličan) efekat na izgaranje, u pore- đenju sa DNE. U vremenu 2, jedino DNE su ostvarile značajan efekat na izgaranje. Konačno, PE nisu ostvarile značajan efekat na izgaranje. Rezultati su komentarisani iz ugla REBT teorijskog modela emocija. Na samom kraju rada, prodiskutovana su ogra- ničenja studije, kao i preporuke za buduća istraživanja.</p> Boris Popov Dragana Jelić Sara Raković Jelena Matanović ##submission.copyrightStatement## 2018-09-25 2018-09-25 11 3 365 384 10.19090/pp.2018.3.365-384