http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/issue/feed Primenjena psihologija 2019-07-22T07:51:19+00:00 Jasmina Pekić primenjena.psihologija@ff.uns.ac.rs Open Journal Systems http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2187 VALIDACIJA MEĐUNARODNE BAZE AFEKTIVNIH FOTOGRAFIJA (IAPS) U SRBIJI: POREĐENJE SRPSKOG I MAĐARSKOG UZORKA 2019-07-22T07:51:19+00:00 Beata Grabovac beagrabovac2@gmail.com Anita Deák aa@aa.aaa <p>Cilj rada je bio da proširi istraživanja koja se vrše u svetu na Međunarodnoj Bazi Afektivnih Fotografija (IAPS) i na Srbiju. U istraživanju je ukupno učestvovalo 158 studenata, devedeseto- ro mađarskih i šezdeset i osmoro srpskih osoba. Ispitanici su ocenjivali šezdeset slika iz IAPS baze na dimenzijama valen- ce, pobuđenosti i dominantnosti. Jedan od glavnih ciljeva bio je poređenje rezultata dobijenih u Srbiji sa rezultatima iz Istočne Amerike. Našli smo značajne međugrupne razlike na dimenziji pobuđenosti između grupe iz Istočne Amerike i mađarske gru- pe. Pored toga, dobili smo značajne razlike između mađarske i srpske grupe iz Srbije, kao manjinske i većinske grupe. Rezultati su pokazali da se ove dve grupe značajno razlikuju na dimenziji pobuđenosti. Uzimajući u obzir rezultate iz Mađarske, statistički je značajna razlika između mađarske grupe iz Mađarske i Ame- ričke grupe, kao i mađarske grupe iz Mađarske i naše mađarske grupe na dimenziji dominantnosti. Polne razlike su dobijene na dimenziji pobuđenosti i dominantnosti. One su u skladu sa pret- hodnim kros-kulturalnim istraživanjima. Rezultati korelacije ocena iz Amerike, Bosne, Mađarske i dveju grupa iz Srbije pokazuju da je najjača povezanost dobijena među odgovorima kod podgrupe iz Srbije. Na osnovu svih dobijenih rezultata možemo zaključiti da su afektivne ocene u Srbiji slične onima iz drugih zemalja i da se IAPS baza može koristi u istraživačke svrhe u Srbiji.</p> 2019-07-22T12:16:15+00:00 ##submission.copyrightStatement## http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2188 DA LI MORFOLOŠKE ODLIKE UTIČU NA KOGNITIVNU OBRADU DEVERBALNIH IMENICA U SRPSKOM JEZIKU? 2019-07-22T07:51:18+00:00 Isidora Gatarić gataric.isidora@gmail.com Sanja Srdanović aa@aa.aaa Anja Šarić aa@aa.aaa <p>Cilj ove studije bio je da se ispita da li različite morfološke karakteristike srpskih deverbalnih imenica utiču na njihovu leksičku obradu. Prema morfološkim razlikama, postoje tri podvrste procesnih i rezultativnih deverbalnih imenica u srpskom jeziku: (i) rezultativne imenice koje se završavaju nultim sufiksom, dok se procesne imenice završavaju deverbalnim sufiksom –nje (npr. žubor/žuborenje [eng. burble]); (ii) rezultativne imenice se razlikuju od procesnih u prisustvu infiksa –va (npr. rešenje/rešavanje [eng. solution]); (iii) procesne imenice se završavaju deverbalnim sufiksom –nje, dok se rezultativne završavaju nekim drugim derivacionim sufiksima (npr. rotiranje/rotacija [eng. rotation]). Finalni rezultati tri eksperimenta sa zadatkom čitanja slobodnim tempom pokazuju da različite morfološke odlike ne utiču na obradu deverbalnih imenica, što podržava a–morfni pristup morfo–leksičkoj obradi, kao i distributivno–morfološku perspektivu iz oblasti teorijske lingvistike.</p> 2019-07-22T12:16:15+00:00 ##submission.copyrightStatement## http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2189 RAZVOJ FONOLOŠKE SVESNOSTI KOD DECE UZRASTA OD ŠEST DO OSAM GODINA 2019-07-22T07:51:18+00:00 Slavica Golubović slavica.golubovic@yahoo.com Nevena Ječmenica aa@aa.aaa Siniša Subotić aa@aa.aaa Dubravka Kobac aa@aa.aaa <p>Cilj istraživanja je utvrđivanje nivoa razvijenosti elemenata fonološke svesnosti i uzajamnog odnosa tih elemenata kod dece tipičnog razvoja. Istraživanjem je obuhvaćeno 60-oro dece, oba pola (51.6% dečaka i 48.4% devojčica), uzrasta od šest (33.3%), sedam (38.3%) i osam (28.3%) godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je revidirani FONT test, koji obuhvata osam tipova zadataka. Rezultati pokazuju generalno visoko postignuće dece na svim tipovima zadataka za procenu fonološke svesnosti (u rasponu od 73.3% do 90.8% uspešnosti). Međutim, moguće je diferencirati relativno lakše zadatke (spajanje slogova, prepoznavanje rime, slogovna segmentacija i identifikovanje početnog fonema) od relativno težih zadataka (identifikovanje završnog fonema, fonemska segmentacija, fonemska supstitucija početnog fonema i eliminacija početnog fonema). Teži tipovi zadataka su pokazali i međusobno snažniji intenzitet korelacije, dok su lakši tipovi zadataka slabije povezani sa ostalim zadacima u okviru testa (zbog suženog opsega raspona vrednosti, odnosno vrlo visokih prosečnih postignuća dece). Uzrasne razlike među decom su utvrđene samo na težim tipovima zadataka, dok su na lakšim zadacima već i šestogodišnjaci ostvarili postignuće kao i deca uzrasta sedam i osam godina. Rezultati su pokazali da se fonološke sposobnosti razvijaju i stiču do uzrasta od sedam godina. Pol, kao i interakcija pola i uzrasta, nisu predstavljali značajan izvor razlika u postignuću dece na zadacima fonološke svesnosti. Dobijeni nalazi sugerišu da je prilikom ispitivanja fonološke svesnosti kod dece tipičnog razvoja, već na uzrastu od šest godina dovoljno meriti samo postignuće na četiri tipa zadataka, koji su u istraživanju identifikovani kao teži</p> 2019-07-22T12:16:15+00:00 ##submission.copyrightStatement## http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2190 UTICAJ AUTORSTVA NA PROCENU DUBOKOUMNOSTI PSEUDODUBOKOUMNIH VERBALIZAMA: KO IZGOVARA I KO VERUJE U BESMISLICE? 2019-07-22T07:51:17+00:00 Sandra Ilić ilicsandra87@gmail.com Kaja Damnjanović aa@aa.aaa <p>Pseudodubokoumni verbalizmi (PDV) su gramatički i sintaksički ispravne rečenice sačinjene od nasumično odabranih reči, dizajnirane da impresioniraju čitaoca, a ne da ga informišu. Istraživanja pokazuju da su ispitanici skloni da PDV smatraju dubokoumnim, a pretpostavlja se da u osnovi toga leže dva mehanizma: pristrasno odgovaranje i smanjena sklonost prema kognitivnoj refleksiji. Ipak, na receptivnost na PDV može da utiče i izvor iskaza, tj. moguće je da ispitanici pretpostavljaju da iskazi prikazani u psihološkoj studiji imaju duboko i mudro značenje koje oni ne registruju, ali veruju da postoji. Cilj istraživanja bio trostruk: 1) ispitivanje fenomena PDV na srpskom jeziku, 2) replikacija nalaza o mehanizmima receptivnosti i senzitivnosti (sposobnost razlikovanja PDV i zaista dubokoumnih iskaza) na PDV i 3) provera uticaja izvora iskaza na te mere. Ispitanici su procenjivali dubokoumnost poslovica, zdravorazumskih istinitih zaključaka (ZIZ) i PDV (bez i sa pripisanim autorima različite pouzdanosti). Rešavali su 16 kategoričkih silogizama (KS) različitih po kongruentnosti između logičnosti i uverljivosti zaključka, numerički (CRT) i nenumerički test kognitivne refleksije (nCRT), i popunili su skalu verovanja o aktivnom mišljenju otvorenog uma (AOT). Ispitanici su PDV procenjivali kao više dubokoumne od ZIZ i manje dubokoumne od poslovica. Korelacije CRT, nCRT, AOT i CS sa receptivnošću i senzitivnošću na PDV su neznačajne. Kada se PDV-u pripiše izmišljeni autor ili autor upitne pouzdanosti procene dubokoumnosti ostaju statistički iste, dok procene značajno rastu kada se PDV-u pripiše pouzdani autor. Nalazi o kognitivnoj refleksiji i pristrastnosti odgovaranja kao mehanizmima receptivnosti i senzitivnosti na PDV nisu replicirani. Rezultati pokazuju da izvor kao faktor konteksta utiče na receptivnost i senzitivnost na PDV.</p> 2019-07-22T12:16:15+00:00 ##submission.copyrightStatement## http://primenjena.psihologija.ff.uns.ac.rs/index.php/pp/article/view/2191 MOŽEMO LI ISTIM ČIMBENICIMA PREDVIĐATI VRŠNJAČKO NASILJE KOD DJEČAKA I DJEVOJČICA? 2019-07-22T07:51:16+00:00 Tena Velki tena.velki@gmail.com <p>Primjenjujući ekološki pristup na problematiku vršnjačkog nasilja, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi možemo li istim prediktorima predviđati vršnjačko nasilno ponašanje kod dječaka i kod djevojčica. U istraživanju je sudjelovalo 880 učenika (48% dječaka i 52% djevojčica) petog do osmog razreda osnovne škole i isto toliko njihovih roditelja kao i 107 nastavnika. Djeca su dala neke osnovne demografske podatke (dob, spol, školski uspjeh, broj prijatelja), nominirali su nasilne vršnjake te procijenili vlastito nasilno ponašanje, stupanj afektivne empatije i impulzivnosti, školsku klimu, roditeljsko ponašanje, opasnost susjedstva i utjecaj medija. Roditelji su dali podatke koji se odnose na socioekonomski status obitelji, a nastavnici koji se odnose na dolaske roditelja u školu. Multivarijantim višerazinskog modeliranjem utvrđeno je kako različiti prediktori predviđaju vršnjačko nasilje kod dječaka u odnosu na djevojčice. Općenito se pokazalo kako su odabrani prediktori bolje objasnili nasilno ponašanje za dječake nego za djevojčice. Glavne razlike bile su individualnim karakteristikama i obiteljskom mikrosustavu, odnosno više je statistički značajnijih prediktora dobiveno za dječake, a također su i neki distalni prediktori u interakciji s individualnim karakteristikama i obiteljskim mikrosustavom bili važni u objašnjenju nasilnog ponašanja u dječaka. Rezultati istraživanja pokazuju da je rod kao biološka kategorija snažno utjecao na vršnjačku agresiju. Psihološke karakteristike, kao i roditeljski odgoj, bolje su objasnili vršnjačko nasilje u dječaka. Dobiveni nalazi su također vrlo važni za školsku politiku, tj. programi intervencije i prevencije vršnjačkog nasilja trebali bi se razlikovati ovisno o rodu djeteta.</p> 2019-07-22T12:16:15+00:00 ##submission.copyrightStatement##